Kao što smjena godišnjih doba može negativno uticati na nas, izazvati probleme sa spavanjem, raspoloženjem, opštim stanjem organizma, isto vrijedi i za prelazak na takozvano zimsko računanje vremena (kazaljke pomjeramo zadnjeg vikenda u oktobru).
Biološki ritam spavanja i budnosti (tzv. cirkadijalni ritam, 24-satni ciklus koji regulira san i ostale važne tjelesne funkcije, kao što su apetit i raspoloženje) zavisi i od izlaganja dnevnom svjetlu, a da bi pravilno funkcionirao treba biti sinhroniziran sa prirodnim ciklusima svjetlosti i mraka. Pomicanje kazaljki na satu djeluje na cirkadijalni ritam te mu treba određeno vrijeme da se vrati u ravnotežu, stoga će tokom narednog perioda biti mnogo onih koji će teško ustajati iz kreveta, navečer će im biti teže zaspati, a tokom dana će uglavnom biti pospani i bezvoljni. Vrlo brzo javit će se osjećaj pretjeranog dnevnog umora zbog nesanice, koncentracija i radna sposobnost će biti smanjeni, nedostajat će im energije za svakodnevne obaveze. Ovaj period godine će naročito teško podnijeti hronični bolesnici, a i meteoropati na čiji kvalitet života inače utiču vremenske prilike. Meteoropati su najčešće žene srednjih godina, ali tegobe mogu osjetiti apsolutno svi, od beba do najstarijih, a meteoropatija podrazumijeva različite simptome i reakcije organizma uzrokovane vremenskim promjenama.
Okreće na jugo…
Vremenski uslovi koji utiču na naš organizam su temperatura, UV zraci, vlažnost vazduha, vjetar, vazdušni pritisak, kiša, grmljavina… U kolikoj mjeri neke osobe mogu biti pogođene ovakvim stanjima, najbolji pokazatelj su Mediteranske zemlje, gdje se uticaj juga, ili južine, najčešće varijacija južnog vjetra na Jadranu, uzimao kao olakšavajuća okolnost u kriminalnom postupku. Naime, u Dubrovačkoj Republici su se zločini počinjeni za vrijeme juga tretirali blaže zbog lošeg uticaja ovog vjetra na raspoloženje ljudi. Takođe, bilo je zabranjeno donošenje zakona dok traje jugo.
Simptomi meteoropatije javljaju se 24-48 sati prije promjene vremena, a kod posebno osjetljivih osoba to su: glavobolja, vrtoglavica, fizička slabost, hipertenzija, osjetljivost na bol u zglobovima i mišićima, promjene raspoloženja, napetost i ubrzan rad srca. Simptomi su isti, bez obzira na starost, a ovakvo stanje traje dan ili dva. Postoje dva tipa meteoropatije: osnovna, koja pogađa zdrave osobe, a manifestira se promjenama raspoloženja, slabošću ili bolovima koji traju tokom promjene vremena; drugi tip meteoropatije manifestira se kroz pogoršanje već postojeće bolesti (visok krvni pritisak, bolesti srca i pluća, upalne i degenerativne bolesti koštano-mišićnog sistema).
Uzroci meteoropatije
Smatra se da je jedan od uzroka meteoropatije otuđenje čovjeka od prirode, što je jedan od razloga zbog kojeg se ljudi danas teže prilagođavaju vremenskim promjenama nego prije. Vremenske promjene uzrokovane su elektromagnetnim valovima koji utiču na hipotalamus u mozgu, što indirektno izaziva povećano lučenje hormona stresa, istovremeno smanjujući lučenje hormona sreće, endorfina, što dovodi do povećane anksioznosti, iritacije, glavobolja… Pad atmosferskog pritiska sužava krvne sudove, što dovodi do visokog krvnog pritiska, a povećanje atmosferskog pritiska ih širi i dovodi do niskog krvnog pritiska. Slične promjene događaju se i u kostima i zglobovima, što izaziva bol.
Šta vam je činiti
Česte šetnje u prirodi i redovno vježbanje na otvorenom najbolji su lijek i za meteoropatiju i prilagođavanje organizma, što ne znači da ih treba upražnjavati samo u slučaju zdravstvenih problema. Tokom narednih dana ograničite unos alkohola i kafe, a izbjegavajte ih prije spavanja. Kolikogod bili umorni i pospani preko dana, pokušajte da ne spavate, ili barem ograničite poslijepodnevno drijemanje na maksimalno pola sata i nemojte ležati. Prošetajte kroz šumu i uživajte u prirodi i efektima koje ima na zdravlje, a meteropatima se savjetuje da redovno prate vremensku prognozu kako bi se pripremili za promjene i izbjegli/olakšali prateće simptome.
