Deseti oktobar je Svjetski dan mentalnog zdravlja, a ovogodišnji slogan glasi – Dajmo prioritet mentalnom zdravlju i blagostanju za sve. Neka nam briga o mentalnom zdravlju bude jednako važna kao briga o fizičkom zdravlju i izgledu.
Držati sve u sebi ne znači uvijek da će uslijediti neizbježna i oslobađajuća eksplozija, naprotiv: ako se naviknemo na ćutanje, s vremenom ćemo ugušiti sve vitalne impulse. Efikasan i često korišten savjet glasi – bolje spriječiti nego liječiti. Ali, kada ga čujemo, uglavnom pomislimo na borbu protiv fizičkih bolesti, međutim, ovaj savjet može se primijeniti i u slučaju psihičkih problema. Naravno da ne možemo predvidjeti slučajne traume i negativne događaje koji mogu biti okidač za nastanak anksioznosti ili depresivne krize, ali sigurno možemo promijeniti svakodnevne navike koje nas mogu dovesti do problema tog tipa. Jedna od čestih navika je nastojanje da ne izgovaramo vlastito mišljenje ili ideju koji se razlikuju od tuđih, da često čujemo sebe kako kažemo – Ja se nikada ne ljutim, ali kada “puknem”… Samo što takve osobe ili ne puknu ili osjećaju krivicu ako puknu, zbog čega će trpiti više nego ranije. Ovakvo ponašanje često nastaje zbog bojazni od osude okoline, zbog straha od vlastitih reakcija ili zbog toga što nismo sigurni u vlastito mišljenje. S vremenom, dan za danom, takva osoba vidi oko sebe male ili velike stvari koje nisu dobre, situacije koje nisu za nju. Ali, ništa ne govori: trpi, guta, cenzuriše vlastito mišljenje, jer je u suprotnosti s tuđim mišljenjem. Možda očekuje da je okolina shvati i poštuje, možda i da je neko pita za mišljenje, što se uglavnom ne dešava.
Ćutanje završava implozijom
S vremenom se takva osoba nađe u stvarnosti koja je sve čudnija, ponekad sasvim drugačija od one koju bi želio. I kada frustracija zbog svega toga pređe prag tolerancije pojedinca, on će se naći pred depresivnom krizom koja simbolizira snažno odbacivanje uma zbog situacije u kojoj se osoba našla, smatrajući se nepodobnom, što dovodi do potrebe za promjenom. Kada se nađemo u takvoj krizi, čini nam se da nemamo dovoljno energije, da je prepolovljena, a ustvari je energija implodirala. Ali, ako uspijemo shvatiti zbog čega se osjećamo loše, onda tu slabost možemo iskoristiti kako bismo vlastitu stvarnost promijenili nabolje. Moramo shvatiti i prihvatiti da to stanje nije bolest nego izraz teškoće s prilagođavanjem. U pitanju je sasvim suprotno stanje, oslobađanje od pretjeranog prilagođavanja, iznenadni i spontani bijeg od svakog NE koje nismo izgovorili. Ako naučimo izraziti vlastite ideje, ne misleći da li su u skladu ili u suprotnosti s mišljenjem okoline, reći NE kada je to potrebno, u određenom trenutku i pravim tonom, bolje ćemo se osjećati. Isprva, naravno, neće biti lako promijeniti ponašanje, ali – promjena je neminovna. Promjena je najbolja prevencija svake eventualne smetnje, najbolji način da živimo u stvarnosti koja odgovara našim potrebama, našem stilu života, našim osjećajima i kreativnim mogućnostima.
Uzmite riječ Važno je shvatiti zašto ne želite izreći vlastite ideje, pogotovo ako su suprotne sagovornikovim. Ali, nemojte čekati da shvatite kako biste prekinuli s tom navikom. Odmah skupite hrabrost i uključite se u razgovor, recite šta mislite i vidjet ćete šta će se desiti. Kao prvo, iznenadit će vas otkriće da ste to mogli uraditi i mnogo ranije.
Spreman odgovor Nekad će se desiti da nećemo moći odmah jasno izreći ono što mislimo, nećemo imati spreman odgovor u određenom trenutku. Neka vas to ne demoralizira, nije važno. Možemo to učiniti kasnije, tokom razgovora. Svakako je bolje tako, nego se povući, zaćutati i misliti o tome kako nismo uspjeli “na prvu”.
Izbjegavajte beskorisne rasprave Osobe kojima je teško da izraze suprotno mišljenje, da se suprotstave sagovorniku, često koriste čitav niz oštrih, sarkastičnih šala i upadica koje i razgovor i odnos čine neugodnim. Takvom diskusijom ne dobivaju ništa. Izbjegavajte takve beskorisne rasprave, uvijek je bolji otvoren razgovor, bolja je direktna komunikacija, čak i kada odaje strah ili osjećaje.
Posljedice suzdržavanja Akumuliranje ljutnje i nezadovoljstva, eksplozija nakon koje slijedi osjećaj krivice, stvaranje loših prijateljskih i ljubavnih odnosa, nesvjesno dopuštanje drugima da vas iskorištavaju.
