Menu
Oaza ljepote

6000 KORAKA DNEVNO ZA ZDRAVLJE I LJEPOTU

Jednostavna fizička aktivnost koja ne zahtijeva veliko naprezanje može bitno uticati na jačanje imuniteta i zdravstveno stanje. U pitanju je šetnja koja je dobra za svakog, a posebno ženama pomaže da ostanu u formi, da budu zdrave i garantira im ugodno starenje. Potrebno je napraviti 6.000 koraka dnevno kako bi šetnja imala blagotvorno dejstvo.

U naučnom časopisu Menopause objavljeni su rezultati istraživanja provedenog u Brazilu, u kojem je naglašeno da žene trebaju svakodnevno i redovno šetati kako bi bile i ostale zdrave. U istraživanju su učestvovale 292 žene, od 45 do 72 godine starosti, promatrana je njihova fizička aktivnost, a uz pomoć brojača koraka tačno se znalo koliko ih dnevno naprave. Zaključeno je da se žene koje dnevno naprave 6.000 ili više koraka mogu smatrati aktivnim, a one koje nisu došle blizu tog broja ili su više vremena provodile sjedeći, smatraju se fizički neaktivnim. Prije i tokom follow up perioda, učesnice su podvrgnute čitavom nizu ljekarskih pregleda kako bi se ustanovile vrijednosti šećera u krvi i holesterola. Izmjeren im je i obim struka/kukova, a sve u cilju spoznaje o eventualnom riziku od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Nakon pažljivog posmatranja i utvrđivanja svih vrijednosti, National Council for Scientific and Technological Development je objavio: žene koje su tokom istraživanja ocijenjene aktivnim, dakle koje su napravile 6.000 ili više koraka dnevno, manje su izložene riziku od gojaznosti, dijabetesa ili metaboličkog sindroma.

Metabolički sindrom je niz metaboličkih poremećaja koji se manifestiraju kao inzulinska rezistencija, nakupljanje masnog tkiva na području trbuha, visok nivo holesterola i povišen krvni pritisak. Smatra se da izloženost stresu, neredovna i nepravilna prehrana, fizička neaktivnost i nedostatak sna doprinose sve češćoj pojavi ovog sindroma. Navedene tegobe uglavnom se javljaju u starijoj životnoj dobi ili u postmenopauzi, a kod neaktivnih žena mnogo ranije.

Zašto je šetnja korisna u tolikoj mjeri

Hodanje je aktivnost koja stimulira cijelo tijelo. Najviše djeluje na disanje, jednu od najvažnijih funkcija organizma, a kada koračamo određenim ritmom moramo naučiti normalno pričati i disati. Ubrzamo li respiratornu frekvenciju 20 do 30%, više zraka udišemo, što znači i više kisika za svaku ćeliju u organizmu, ubrzo ćemo se osjećati življe i poletnije. Hodanje predstavlja vježbu izdržljivosti veoma korisnu za srce i krvne sudove koja pospješuje cirkulaciju. Ako imate problema s oticanjem nogu ili osjećajem težine u nogama, hodanje predstavlja prirodan i efikasan način rješavanja tih tegoba. U stopalima je mnoštvo kapilara i svakim korakom, srce je aktivnije, kao i venska cirkulacija. Zbog toga žustra šetnja ima efekt kao kontinuirana masaža. Šetnja povoljno utiče na probavu i protok tečnosti u organizmu, a izuzetno je korisna i ako želite razbistriti misli.

Kao i svaka druga fizička aktivnost na otvorenom, tako i šetnja pozitivno djeluje na kožu, pomaže u njenoj obnovi jer se cijeli organizam obogaćuje kisikom koji podstiče regeneraciju ćelija. Koža bude prokrvljenija te dobije zdravi sjaj i izgleda ljepše. Dugotrajan boravak u zatvorenom, pogotovo izloženost lica plavom svjetlu s ekrana kompjutera i mobilnih telefona, isušuje kožu te postaje dehidrirana, beživotna i sklonija nastanku bora. Tokom osam sati pred kompjuterom koža lica je izložena istoj količini plavog svjetla kao tokom polusatnog direktnog izlaganja suncu bez zaštite, što nije nimalo zanemariv podatak. Osim toga, dokazano je da su kod osoba koje redovno vježbaju ili više vremena provode na otvorenom manje izražene akne koje nastaju zbog policističnih jajnika.

Ako niste sportski tip i ne možete sebe ni zamisliti kako vježbate, šetnja je stvorena za vas. Ne trebate biti u formi, ne morate imati nikakvu opremu, ni trošiti novac, dovoljno je da odjeću i obuću prilagodite vremenskim prilikama i izađete iz kuće. Zaboravite li, pritom, lift i gradski prevoz, učinit ćete mnogo za vlastito zdravlje, bolje se osjećati i biti dobro raspoloženi.

I, na kraju, napomena – tokom boravka na otvorenom kožu uvijek treba zaštititi od sunca, ne samo ljeti.