Mnogo je načina za usporavanje starenja i svakim danom će ih biti sve više. Ali, ne treba samo čekati nova dostignuća i otkrića. Mnogo toga možemo i sami učiniti, dovoljno je samo malo pomoći vlastitim genima.
“Osamdeset, devedeset, sto… Ne želim postati besmrtan zbog onog što radim, nego zbog toga što neću umrijeti”, riječi su Woodyja Allena, koji tako dobro zna u jednoj rečenici ujediniti san mnogih. San koji je svakog dana sve ostvariviji, ako je istinita tvrdnja naučnika da će oni koji se sada rađaju u prosjeku živjeti 103 godine. Dugovječnost je jedna vrsta putovanja, tokom kojeg je važno kako razmišljamo, kako se hranimo, reagiramo na stres, kakav nam je posao, koliko ulažemo u afektivni život, u duhovnost. Sviđalo nam se to ili ne, kažu američki stručnjaci, radi se o projektu koji traje koliko i sam život.
Anti-aging disciplina
Ako želite biti pravi primjeri entuzijazma i vitalnosti, jedini način je anti-aging disciplina. Potrebno je što duže održati ćelije mladim kako bi se izbjegle i prevenirale degenerativne bolesti starenja. Kako? Zahvaljujući funkcionalnim namirnicama, obogaćenim omega 3 masnim kiselinama, vitaminima, probioticima*, supstancama kao što su likopen iz paradajza, resveratrol iz crnog vina, kurkuma. Pravila vrijede za sve, iako moderna anti-aging medicina preporučuje analizu genetskog profila za izradu personaliziranih savjeta.
Healthy longevity
Koje nam je oružje najviše na raspolaganju kako bismo kazaljke biološkog sata vratili unazad, produžavajući period koji Amerikanci zovu healthy longevity ili zdrava dugovječnost? Mjesto gdje se sve odlučuje su – crijeva, veoma važan dio organa za varenje. Među prvima koji su uočili povezanost bakterijske flore i dugovječnosti je ruski biolog Ilja Mečnikov još 1907. godine, primijetivši da Bugari žive između 90 i 100 godina jer piju mnogo jogurta. Istraživanja provedena početkom 2000. su to i potvrdila: otkriveno je da se kod starijih osoba bakterijska flora mijenja, da u njoj ima više nekih mikroba, a manje korisnih bifidobakterija. Dakle, jogurt je veoma važan i trebao bi biti svakodnevno zastupljen u ishrani, jer – život se produžava za trpezom. Sem jogurta, tu je i kurkuma (začin dobiven iz istoimene biljke koji daje žutu boju curryju), efikasan štit protiv Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Dokazana je i istinitost jednog od fenomena takozvanog francuskog paradoksa: umjereno konzumiranje alkohola, posebno crnog vina, štiti srce i krvne sudove zahvaljujući antioksidansima koje sadrži. Tu je i zeleni čaj: zbog visoke koncentracije flavonoida dovoljne su dvije šolje dnevno za umanjivanje rizika od arterioskleroze, jer zeleni čaj sprečava taloženje holesterola. Dejstvo slobodnih radikala, uzročnika starenja organizma i pogotovo kože, može se usporiti antioksidantnim sastojcima iz zelenog čaja.
Idite pješke, zaboravite lift
Koliko ste puta to čuli, a jedini rezultat je da ste savjet odmah zaboravili? Bolje bi bilo da malo razmislite: penjanje uz stepenice, ustvari, produžava život. Švajcarski ljekari tvrde da je ta jednostavna radnja izuzetno korisna za zdravlje srca. Penjanje i silaženje tokom tri mjeseca značajno poboljšava aerobnu sposobnost (izdržljivost koja se razvija vježbanjem, tj. sposobnost odupiranja umoru kroz duži period), praktično rečeno za 15% smanjuje rizik od bolesti srca. Usputni efekti su smanjenje obima struka, tjelesne težine, krvnog pritiska i holesterola.
Uprkos recesijskim vjetrovima, rijetki su oni koje štede na zdravlju i ljepoti. Fitness, beauty farm, spa… A sve što doprinosi zdravlju organizma, pozitivno utiče i na izgled, na stanje kože, kose, noktiju, kao i na raspoloženje. Ukratko – biti u formi jače je od krize, čini se da što je budućnost nesigurnija raste fiziološka potreba za brigom o samome sebi. Dakle, kada je budućnost nesigurna, trudimo se više uživati. I komadić crne čokolade može nekada tome doprinijeti.
*PROBIOTICI su živi organizmi koji blagotvorno djeluju na organizam, poboljšavajući prirodne osobine mikroflore probavnog sistema. Jednostavije rečeno, probiotici su dobre bakterije. Najčešće se koriste one iz mliječne kiseline: Lactobacillus i Bifidobacterium, inače bakterije koje su uobičajeni stanovnici crijevne flore i uključene su u borbu protiv štetnih bakterija, uzročnika raznih bolesti. Probiotici pomažu kod netolerancije mliječne kiseline, stimuliraju imunitet, smanjuju mogućnost pojave bakterije Helicobacter pylori (uzročnik čira na želucu), sprečavaju dijareju usljed antibiotske terapije, poboljšavaju apsorpciju minerala. Ne treba zanemariti činjenicu da su probiotici odgovorni i za održavanje odbrambenih funkcija kože, a puni efekat postižu u prisustvu prebiotika, tj. biljnih vlakana i prirodnih supstanci koje im služe kao hrana i potpomažu njihovo djelovanje.
