Sunce jeste izvor života, ali nekima i izvor frustracija, pogotovo ljeti. Svijest o tome koliko je bitna zaštita od sunčevih zraka trebala bi biti na visokom nivou, jer – koža sve pamti. Pretjerano izlaganje suncu u mladosti može se odraziti na zdravlje u zrelijim godinama, dok se alergije na sunce javljaju istog trena i upozoravaju nas na opasnost dugotrajnog sunčanja.
Šta je alergija na sunce
Alergija na sunce je specifična reakcija kože izložene suncu, i to u vidu crvenila, osipa, perutanja, plikova, često uz svrbež. Neke osobe imaju nasljednu vrstu alergija na sunce, čak 50% alergija na sunce je nasljedno, dok se kod nekih simptomi pojave tek kada ih pokrene neki faktor, kao što su određene vrste lijekova (antibiotici, kontracepcijske pilule, antidepresivi i ostali psihijatrijski lijekovi, lijekovi za povišen krvni pritisak itd). Alergija na sunce češće se javlja kod žena nego kod muškaraca, kod osoba svjetlije puti, a posebno su joj skloni oni koji boluju od autoimunih i bolesti bubrega. Jednom kada se pojavi, alergija se uglavnom i nastavlja iz godine u godinu. Alergija se može pojaviti i zbog određenih supstanci (hlor, polen, dezodoransi, kreme) koje dospijevaju na kožu i mijenjaju se pod uticajem sunčeve svjetlosti.
Simptomi
Pojava određenih simptoma alergije na sunce zavisi od stepena osetljivosti na UV zrake, vrstu kože, opšteg zdravstvenog stanja, trajanja i intenziteta izlaganja alergenu. Izgled kože može varirati, a prvi simptomi obično se javljaju samo na dijelovima kože koja je izložena suncu, najčešće su to svrbež i osip na vratu, grudima, rukama i donjem dijelu nogu, a rjeđe vodeni plikovi. Ponekad je prisutna i drhtavica, praćena glavoboljom, mučninom i slabošću. Simptomi se mogu proširiti i na dijelove tijela zaštićene od sunca, prekrivene odjećom.
Kada se nakon izlaganja suncu na koži pojave sitne bubuljice, to može biti alergijska reakcija na so, sunce i kremu sa zaštitnim faktorom, ali i posljedica suhe i iziritirane kože.
Prevencija
Rizik od nastajanja alergijskih reakcija je manji kod postepenog izlaganja suncu, i to u ranim jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima. Treba izbjegavati boravak na suncu između 11 i 16 sati, kao i tamne, sintetičke i preuske odjevne predmete jer sprečavaju kožu da “diše”. Kako biste se zaštitili od alergijske reakcije potrebno je zaštititi kožu, naročito tokom perioda kada je sunce jako, a uvijek prilikom izlaska koristiti SPF kreme, odnosno proizvode koji imaju širok spektar zaštite od UVA i UVB zraka. Nosite svijetlu odjeću koja će prekriti osjetljive dijelove kože, zatim šešir i sunčane naočale, a ne zaboravite na usne nanijeti sredstvo koje sadrži UV zaštitu.
Prva pomoć i liječenje
Crvenilo i osip treba tretirati kao opekotine od sunca, hladne obloge ili tuširanje mlakom vodom ublažit će svrbež i neugodan osjećaj zategnutosti; eventualne bolove ublažite paracetamolom.
Kako biste ublažili reagiranje kože na sunce (osip, bubuljice, plikovi) prvo morate otkriti uzrok, a otklanjanjem uzroka bi trebalo doći do smirivanja stanja. Ako koristite neke lijekove, pročitajte postoji li upozorenje o nuspojavama prilikom izlaganja UV zrakama te potražite savjet ljekara o nastavku terapije ako zaključite da koža reaguje na lijek.
Kod blažih alergijskih reakcija nanesite odgovarajući proizvod sa zaštitnim faktorom, ili neki koji djeluje umirujuće na kožu nakon izlaganja suncu. U slučaju burne alergijske reakcije obavezno potražite savjet dermatologa, jer je u određenim situacijama potrebna terapija (antihistaminici, kortikosteroidi, fototerapija, itd).
Fotodermatoza i fotoalergijska dermatoza Fotodermatoze označavaju oštećenja kože uzrokovane djelovanjem UV svjetla. Razlikujemo primarne i sekundarne fotodermatoze. Kod primarnih fotodermatoza (primjer: solarni dermatitis) oštećenja kože nastaju samim djelovanjem UV svjetla, dok je kod sekundarnih fotodermatoza (fototoksične dermatoze) uz svjetlo, potrebno sudjelovanje fotosenzibilizirajućih tvari, koje se nalaze u kozmetičkim sredstvima ili u biljkama.
Fotoalergijske dermatoze predstavljaju promjene na koži u čijem nastanku uz fotosenzibilizator i UV svjetlo sudjeluju i imunološki mehanizmi. Fotoalergijske reakcije rjeđe su od fototoksičnih. Svijetlo aktivira fotosenzibilizator koji je u kožu ušao direktno, iz gastrointestinalnog trakta ili parenteralno. Pod utjecajem svijetla fotosenzibilizator se aktivira, spaja s proteinima kože nakon čega slijedi aktivacija imunoloških mehanizama i oštećenje kože. Od fotosenzibilizatora koji se upotrebljavaju lokalno, navodimo: tetraklorsalicilamid, paraaminobenzojeva kiselina, heksaklorofen, bitionol, mošus (koji se nalazi u sapunima, kozmetičkim sredstvima, kremama za zaštitu od sunca, te u parfemima). Od lijekova koji se primjenjuju peroralno jaki fotosenzibilizatori su: tetraciklini, sulfonamidi, sulfonilurea (antidijabetik), fenotijazin (psihofarmak), triprolidin (antihistaminik), klorotiazid (diuretik), ciklamat (zaslađivač).
IZVOR Pliva.hr
