Nesanica je poremećaj koji pogađa otprilike svaku treću osobu, a svako, bez obzira na zdravstveno stanje i navike, može imati manjih ili većih problema sa spavanjem. Današnji ritam života nas tjera da najčešće potcjenjujemo posljedice mnogih neprospavanih noći.
Koliko puta tokom dana vam se desilo da osjetite iznenadan nemir, glavobolju, slabost, nepodnošljivu pospanost koja vas ometa u svakodnevnim aktivnostima? Ili ste naglo postali nervozni, a vaša memorija nije savršena kao nekad? Prva reakcija je: proći će, sigurno je stres. Jeste li sigurni da sve ove smetnje nisu rezultat toga što teško zaspite, što je vaš san isprekidan i “lak” i što se u posljednje vrijeme prerano budite, a tome niste pridavali nikakvog značaja? Ili vam je jasno da patite od nesanice, ali ne preduzimate ništa i spremni ste podnositi takvo stanje, izbjegavati liječenje koje bi vam moglo pomoći, a sve zbog nedovoljnih informacija i uobičajenih predrasuda.
San je važan za zdrav i kvalitetan život
Vrijeme odmora i kvalitet sna su veoma subjektivni, a mogu se razvijati i mijenjati kod iste osobe starenjem ili uticajem različitih vanjskih faktora. Naučna istraživanja su dokazala da ritam sna i budnog stanja značajno varira s godinama: novorođenče spava i do 20 sati dnevno, odrasla osoba oko osam, a starije osobe ne više od šest. Djeca i adolescenti spavaju više jer tokom sna njihov organizam stvara hormon potreban za rast – somatotropin. Generalno, žene spavaju manje od njihovih vršnjaka muškaraca, a tokom trudnoće se zbog hormonalnih promjena znaju desiti i promjene odnosa sna i budnog stanja. Kvalitet sna zavisi od starosti: djeca, naprimjer, spavaju dubokim snom, koji je kod starijih veoma ograničen ili ga uopće nema.
Uzroci nesanice
Starost, spol, društvene aktivnosti, životne navike, položaj mjesta stanovanja i lične potrebe – sve to utiče na noćni odmor. Nesanica se obično javlja kao trenutna smetnja usljed nekog stresnog događaja i, u ovom obliku, pogađa sve tipove osoba i traje tokom negativnog perioda koji proživljavaju. U ostalim slučajevima nesanica je povezana sa životnim navikama štetnim za san, koje se s vremenom produžavaju. Ako nesanica dugo traje, osoba najčešće pomisli kako se nikada neće uspjeti dovoljno odmoriti, tako da spavaća soba postaje neprijatelj, mjesto koje treba izbjegavati. Nespavanje i razmišljanje o tome kako sutradan nećemo biti u stanju izvršiti svoje obaveze stvaraju još veću uznemirenost. Ovaj poremećaj je jednostavno nazvan psihofiziološka nesanica i spada među osnovne tipove nesanica.
San je za organizam važno vrijeme odmora i blagostanja, pospješuju se svi procesi regeneracije i rasta te omogućava pamćenje iskustava doživljenih u stanju budnosti. Mehanizmi koji reguliraju san su veoma kompleksni i osjetljivi, zbog čega je i veliki broj faktora koji mogu poremetiti njegovu ravnotežu. Među uzroke “sekundarne nesanice” spadaju mnoge loše navike: pretjerano konzumiranje kafe i alkohola, pušenje, kao i noćni rad, zatim i promjene uobičajenih navika ili vremena odlaska na spavanje, pogrešna ishrana, kao i razne bolesti.
Problem je kvalitet, a ne dužina sna
Unutrašnji sat sa 24-satnim ritmom upravlja svim našim tjelesnim funkcijama, a taj ritam je drugačiji od osobe do osobe. Velikim dijelom ovisi o nivou kortizola u krvi (hormon koji luči nadbubrežna žlijezda); do ponoći se njegov nivo snižava – najniži je između dva i četiri sata ujutro, a zadovoljavajući u vrijeme buđenja, između šest i devet sati ujutro. Ranoranioci već u rano jutro imaju veoma izražen nivo kortizola, dok se “noćne ptice” bude sporo i ne funkcioniraju kako treba, što znači da optimalan nivo kortizola imaju kasnije u toku dana. Tokom starenja se naš unutrašnji sat može ubrzati ili usporiti, može se desiti da imamo “lakši” san, da manje sanjamo i da se tokom noći češće budimo. Zna se desiti da smo pospani tokom dana i da moramo kratko zaspati, što će poremetiti našu potrebu za snom u vrijeme u koje smo navikli.
Beauty sleep
Nedostatak sna može uticati na stanje kože, koja može početi brže stariti. Samo jedna noć lošeg sna dovoljna je za ubrzavanje ćelijskog starenja kod starijih odraslih osoba. Povezanost nedostatka sna i izgleda kože dešava se usljed povišenog nivoa kortizola, nivoa stresa i vlage, upalnih procesa… San je hrana za mozak, tijelo i kožu, pa je sasvim jasno šta se dešava kada ne spavate dovoljno. Noću, dok spavamo, naš organizam otklanja mrtve krvne i nervne ćelije, stvarajući mjesto za nastanak novih. Kad dovoljno spavamo, mozak se oslobađa toksina i to rezultira osjećajem svježine, a koža dobiva prirodan sjaj.
Nivo kortizola se tokom spavanja prirodno smanjuje, a što je niži taj nivo to se povećava sposobnost kože da se regenerira i zaštiti. Ako je nivo kortizola često povišen, organizam ne funkcionira pravilno, dolazi do razgradnje kolagena i elastičnog tkiva, dakle – koža brže stari. Osim toga, nedostatak sna je povezan i sa pojavom akni, sa smanjenom proizvodnjom hormona rasta koji utiče na stvaranje ćelija te koža nije dovoljno snažna. Nedovoljno vremena za stvaranje novih ćelija ubrzava stvaranje bora i proces starenja. Tada nam mogu pomoći proizvodi sa retinolom, jer će ubrzati stvaranje kolagena.
Nesanica, tj. nedovoljno sna uticat će i na pojavu podočnjaka, otečenosti, koža će biti dehidrirana, djelovat će sivo, umorno i beživotno. Najefikasnije i najbrže ćete joj pomoći hladnim oblozima, kockicom leda, specifičnim serumima, masažom, ali na “duge staze” niti jedan preparat nije čudesan ako ne spavate dovoljno, jer koža sve pamti.
