Stanovnici ovog japanskog ostrva pravi su umjetnici života: razmišljaju, jedu i ponašaju se drugačije od ostatka svijeta, žive sretno i opušteno, a Okinawu zbog velikog broja stogodišnjaka zovu i ostrvo dugovječnosti… Dok mi dopuštamo da nam brige uništavaju zdravlje, stanovnici Okinawe svoju radost življenja duguju trajnim antistres “instrumentima”, kao što su pravilno disanje, meditacija i fizička aktivnost. Pravilnim ili, tačnije, potpunim disanjem pospješuju se sagorijevanje kalorija, stvaranje energije, preveniranje bolesti vezanih uz starenje, bolje podnošenje stresa i napetosti. Disanje se prakticira u bilo kojoj poziciji, najbolje na tihom i prozračenom mjestu: udisati i izdisati kroz nos, maksimalno šireći abdomen i grudni koš, zatim ispustiti malu količinu zraka, zadržati dah desetak sekundi i na kraju potpuno isprazniti pluća. Ponoviti dvadeset puta ujutro kad ustanete, prije svakog obroka, ali i kad osjetite umor, napetost, slabost…
Meditacija omogućava koncentriranje na same sebe, na kontakt sa samim sobom i s prirodom, a pritom ne biti žrtva vlastitih misli. Ujutro čim ustanete ili navečer prije spavanja, smjestite se u miran kutak doma, zapalite svijeću i sjedite. Koncentrirajte se na disanje, na strujanje zraka, na plamen svijeće. Ako vam na pamet padne neka misao, pokušajte je pustiti da ode, ne reagirajte i uživajte u trenutku slobode. Fizička aktivnost povećava mišićnu masu, čini vas dinamičnijim, reducira glikemiju, poboljšava disanje, protok kisika, aktivnih principa i energije, reducira rizik od gojaznosti, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze, usporava starenje i ublažava stres. Za početak, uključite kretanje u svakodnevni život: pješke idite u kupovinu, ne koristite lift, igrajte se s djecom, izvedite psa u šetnju… Tokom sedmice, napravite jednu-dvije duže šetnje ili lagano trčite, a neka vikend bude rezerviran za intenzivnije aktivnosti: odbojka, bicikl, skijanje, plivanje… Veoma je važno održavati ugodne prijateljske odnose, duševna hrana je jednako važna. Ne zatvarajte se u sebe, družite se, izlazite, učestvujte u zabavama i proslavama, bavite se nekim hobijem, upišite kurs jezika, slikanja, crtanja…
Odnos prema hrani
Jesti ne znači suzbijati emocije ili ispuniti prazninu, nego dobiti energiju i zadovoljstvo. Kako biste promijenili vaš afektivni odnos prema hrani, radite kao stanovnici Okinawe: opustite se par minuta prije obroka, kako biste bili smireni kad sjednete; lijepo postavite stol; ne žurite, bolje je da svaki mali zalogaj hrane osjetite u potpunosti nego da se natrpate bez uživanja; ne jedite previše, pažljivo osluškujte organizam koji će vam reći kada prestati; pažljivo planirajte obroke, neka doručak i ručak budu kompletni i bogati proteinima, a večera lagana, bez životinjskih proteina i alkohola; duboko dišite, budite fizički aktivni i unosite dovoljno magnezija, B vitamina i omega-3 masnih kiselina; budite popustljivi prema samim sebi.
RIBA, SOJA, POVRĆE… Kao na svim ostrvima, i na Okinawi je glavna hrana riba koja je potpuno potisnula meso, jer ima manje željeza, zasićenih masnoća i holesterola od mesa, a više omega-3 masnih kiselina, magnezija, joda i taurina, svih elemenata koji preveniraju probleme kao što su umor, nervoza, stres… Svježu, mariniranu, na pari ili pečenu ribu teoretski treba jesti jednom dnevno, od toga triput sedmično masnu ribu (sardina, haringa, losos, pastrmka). Dimljenu ribu treba jesti rijetko, s obzirom da proces dimljenja uništava omega-3 masne kiseline i dovodi do stvaranja toksičnih supstanci. Ne treba zaboraviti izuzetno korisne školjke i rakove. Dugovječni ostrvljani jedu perad i svinjsko meso, koji čine samo 10% ukupnih obroka. Sem toga, jedu samo manje masne dijelove životinja ili ih pripremaju na način da se masnoća istopi. Meso, nažalost, sadrži velike količine zasićenih masnoća koje uzrokuju gojaznost i kardiovaskularne probleme. Zbog željeza koje sadrži, meso je obavezno u ishrani trudnica, anemičnih osoba i djece. Važno je biti pažljiv prilikom pripremanja mesa: željezo iz mesa pretjeranim pečenjem razvija toksične supstance. Ukoliko ste ljubitelj mesa, iz Okinawa programa prilagođenog zapadnim zemljama nisu isključeni meso, iznutrice i jaja, koji se mogu konzumirati jedan do tri puta sedmično. Prednost treba dati bijelom mesu koje sadrži manje željeza i masnih kiselina od crvenog.
Soja i njene prerađevine najzastupljenije su u ishrani, i u tome je tajna njihovog zdravlja i dugovječnosti, jer je soja namirnica brojnih kvaliteta: bogata je biljnim proteinima koji mogu zamijeniti životinjske, masnoćama koje štite organizam, fitoestrogenima, hormonima koji djeluju kao snažni antioksidansi. Iako izgleda nemoguće moći konzumirati onoliko soje koliko je jedu na Okinawi, preporučuje se uključiti je u svakodnevnu ishranu: mlijeko od soje umjesto kravljeg, jogurt od soje, sos od soje, sjemenke… Značajna je i riža, žitarica koja ne sadrži gluten na koji su mnogi alergični, i to najbolje integralna. Žitarice treba jesti dvaput dnevno, najbolje navečer, uz mahunarke. Na Okinawi povrće jedu pet puta dnevno: niskokalorično je, bogato vitaminima, mineralima i vlaknima. Voće je manje zastupljeno, ali se ipak jede dvaput dnevno, najčešće kao međuobrok. Voće antioksidantnog dejstva: šljive, jabuke, kivi, kajsije, mango, agrumi i šumsko voće, a suho voće je izvrsno za ublažavanje napada gladi. Uobičajena namirnica u Japanu su alge, veoma bogate jodom, obaveznim elementom u ishrani kada je u pitanju pravilna funkcija štitne žlijezde. Aromatično bilje i začini sadrže mnogo antioksidansa i dugih korisnih sastojaka. Kurkuma, naprimjer, ima snažno protivupalno dejstvo. Ne ustručavajte se koristiti začine za pripremu slatkih i slanih jela, odaberite đumbir, cimet, bijeli luk i narendanu limunovu koru.
Na Okinawi ne koriste ni puter ni margarin, samo ulje i to najviše od uljane repice, koje sadrži mnogo mononezasićenih masnih kiselina i malo zasićenih masnih kiselina, štetnih za zdravlje. Najbolje je koristiti ekstradjevičansko maslinovo ulje (kupovati ga obavezno u staklenoj, nikako u plastičnoj boci) za kuhanje, a od uljane repice za salate i slično. Ako sedmično triput pojedete masnu ribu i dvije kašike ulja uljane repice, unijeli ste idealnu količinu omega-3 masnih kiselina. Mliječni proizvodi se manje preporučuju, iako se često promovira njihovo korištenje. Kravlje mlijeko je izvrstan izvor kalcija, ali sadrži previše fosfora, laktoze i zasićenih masnoća, uzrokuje probleme s varenjem. Sir, puter i pavlaka su izuzetno kalorični. Kako biste unijeli dovoljno kalcija, kravlje mlijeko zamijenite sojinim, jedite sardine, bademe, orahe, suhe smokve, masline, špinat, prasu, bosiljak, majčinu dušicu. Najpreporučljiviji mliječni proizvodi su jogurt i sezonski sirevi (parmezan i ovčiji) u manjim količinama.
Šta piti?
Osim vode, pijte svakog dana najmanje tri šolje zelenog čaja koji je odstojao 10 minuta. Ograničite unos kafe, ima više negativnih (reducira apsorpciju B vitamina, pospješuje izlučivanje kalcija i magnezija putem urina) nego pozitivnih efekata (ublažava astmatične napade ili glavobolju). Čaša vina poslije ručka štiti organizam od kardiovaskularnih oboljenja, ali pretjerane količine mogu uzrokovati zdravstvene probleme.
