Menu
Beauty Bay

NAJFRIZURE SVIH VREMENA

U Velikoj Britaniji provedena je zanimljiva anketa u kojoj je sudjelovalo 800 žena, a trebalo je odabrati frizuru koja najbolje predstavlja vrijeme iz kojeg potiče. Ponuđene su frizure od početka dvadesetih do današnjih, ultramodernih, a rezultat ankete nije skoro nikoga začudio. Pobijedile su šezdesete, i to frizure i stilovi Swinging Londona, nedvojbeno vezani uz ime slavnog britanskog frizera Vidala Sassoona: geometrijske linije, sve varijante paža, dječačke frizure…

Posmatrajući proteklo stoljeće i evoluciju modnih stilova kada su u pitanju frizure, veoma su interesantni trendovi u šišanju, njezi kose i način odabira onog što nam najviše odgovara. Dvadesetih i tridesetih godina, frizure koju su poigravale u ritmu charlestona na prvim javnim projekcijama nijemih filmova, nisu imale naglašen volumen, bile su uglavnom kraće, skoro ravne, sa samo nekoliko blagih valova, ukrašene šnalama i šeširićima. Trebalo je čekati do 40-ih da frizure postanu ženstvenije, a kosa duža, dok su mekane lokne lagano rastući dolazile do izražaja i kompletnom izgledu davale senzualnost. Filmske ikone, kao što su Rita Hayworth, Veronica Lake i Lauren Bacall, koje su bile oličenje ženstvenosti, imale su obožavatelje oba spola: muškarce su privlačile, dok su ih žene kopirale i s njima se poistovjećivale. Na filmskom platnu su se tako energično bacale u naručje muškarca, stvarajući iluziju da ga trebaju, da žele biti zaštićene, dok su crvene usne i mekane lokne odavale snažan karakter…

Frizura odražava evoluciju žene, svijest o ulozi u društvu i svijest o vlastitoj ženstvenosti. Oko 70-ih duga kosa postaje i krik slobode, pobuna protiv strogih ideja, strogih i preburžujskih urednih frizura, od izazito duge hipi kose do dužine 80-ih, prenaglašenog volumena spremnog na smirivanje deset godina kasnije. Danas se pokušavaju kombinirati prošli i aktuelni stilovi, ali ultramoderne frizure i dalje su one koje izgledaju što prirodnije. Nije važno da li su voluminozne ili ne, nimalo ne podsjećaju na strogo počešljanu ili uredno složenu frizuru, nego trebaju oslikavati slobodu.

INOVATOR I VIZIONAR

Da je moguće napraviti čudo s makazama u rukama dokazao je vizionar i inovator Vidal Sassoon, za kojeg bi apsolutna uvreda bila reći da je bio samo frizer. Prvi frizerski salon otvorio je u Londonu 1954, a kada se 1963. pojavila njegova bob frizura, bio je to početak nezaustavljivih promjena u svijetu ženske ljepote, čijoj popularizaciji je doprinijela Mary Quant, kreatorka “odgovorna” za mini suknju. Sassoonova geometrijska frizura privukla je pažnju zbog nevjerovatne linije, a kako je tražila malo vremena za savršen izgled – žene su je doživjele kao istinsko oslobađanje. Svjetsku popularnost stekao je 1968. godine, kad je iz Londona otišao u Hollywood kako bi glumicu Miu Farrow ošišao za ulogu u filmu Rosemaryna beba, za tad nevjerovatan honorar od 5.000 dolara. Bio je poznat po strogom pristupu ženama, ponekad ih je znao i uvrijediti, ali, tvrdio je da nikada iz njegovog salona ne bi izašle nezadovoljne. “Žene su znale donijeti sliku Ave Gardner i reći da žele izgledati kao ona. Ja bih odgovorio da one nisu Ava i da bi se glumica sigurno uvrijedila na takvo poređenje”, izjavio je Vidal Sassoon, koji je preminuo u 11. maja 2012. u 84. godini od posljedica leukemije. O životu ovog nesuđenog arhitekte, koji je djetinjstvo proveo u sirotištu, 2010. snimljen je dokumentarac Vidal Sassoon: The Movie.